Klasična svinjska kuga (divlje svinje)


 

 

Klasična svinjska kuga (KSK) je osobito opasna zarazna bolest domaćih i divljih svinja. Ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi. Zadnji slučaj KSK u domaćih svinja u Republici Hrvatskoj potvrđen je u ožujku 2008. godine.
Uzročnik KSK je virus svrstan u porodicu Flaviviridae, rod Pestivirus. Virus uzročnik KSK je jako zarazan, bolest se brzo širi i uzrokuje velike gospodarske štete.
 
Izvori zaraze
Izvor zaraze su bolesne svinje preko kojih se KSK širi izravno na druge svinje koje dođu u kontakt sa zaraženima.
KSK se neizravno širi putem neprokuhanog napoja, ostacima suhomesnatih proizvoda, ljudima koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama (preko obuće i odjeće, ruku), kontaminiranim predmetima, opremom, prijevoznim sredstvima (koja nisu odgovarajuće oprana i dezinficirana nakon svakog prijevoza svinja), gnojem, a nekad i preko drugih životinja koje su za bolest neprijemljive.
 
Znakovi bolesti
Bolest se u domaćih i divljih svinja pojavljuje u više oblika. Može imati blagi tijek (nevoljkost, smanjen apetit, proljev) i trajati više od mjesec dana.
Simptomi KSK mogu biti lokalizirani u dišnim i probavnim organima, a može doći i do pojave sekundarnih infekcija, koje često kompliciraju kliničku sliku.
U mlađih dobnih kategorija svinja najčešće se javi akutni, brzo razvijajući oblik bolesti (jako povišena temperatura, životinje prestanu jesti, teško hodaju, grupiraju se, leže, imaju začep i nakon toga proljev, kašlju, zanose se stražnjim dijelom tijela, neke imaju crvenkasto-plave rubove uški i crvenilo po donjim dijelovima tijela i nogama).
Akutni oblik većinom završava smrću.
 
Kontrola unosa uzročnika KSK može se spriječiti kontinuiranom provedbom biosigurnosnih mjera u uzgojima svinja.
 
Pravna osnova

Program nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2019/2020

Popis lovišta u kojima se provodi uzorkovanje

Epidemiološki upitnik


Kalendar događanja