Krpeljni encefalitis
 

Krpeljni encefalitis (KE) je najznačajnija krpeljima prenosiva zoonoza u Europi. Virus KE je mali (40-60 nm), kuglasti, ovijeni RNK virus koji pripada porodici Flaviviridae, rodu Flavivirus, serokompleksu krpeljnog encefalitisa.
Bolest je odavno poznata, a posljednjih godina ima svojstva re-emergentne zoonoze sa sve većom učestalošću kako na poznatim endemskim, tako i u potpuno novim područjima. Re-emergentnost ove bolesti pripisuje se različitim promjenama čimbenika rizika, poput primjerice socio-demografskih i gospodarskih promjena. Nadalje značajan je utjecaj i globalnog zatopljenja s posljedičnim promjenama u proširenosti vektora i rezervoara, a za što postoje visoke pretpostavke da će se nedvojbeno nastaviti i u predstojećem razdoblju.


Trenutno je bolest rasprostranjena širom Europe, od Švicarske i baltičkih država do jugoistoka Europe. Poznata endemska područja krpeljnog encefalitisa u Europi su u novije vrijeme baltičke države, a od ranije Austrija i Njemačka. U najznačajnija endemska područja svrstava se Slovenija, koja je godinama jedna od država s najvećim brojem prijavljenih oboljenja ove bolesti u ljudi. Prema podacima ECDC-a u trenutno 18 država članica EU ima uvedenu određenu vrstu praćenja ove bolesti na nacionalnoj razini.
 

Proširenost krpeljnog encefalitisa u svijetu (izvor CDC)



 

U Republici Hrvatskoj (RH) prvi opis oboljenja ljudi datira iz 1953. godine, a bolest se bilježi svake godine s incidencijom od 0,20-1,90/100000 stanovnika. Navedena incidencija temelji se na broju hospitaliziranih pacijenata s potvrđenom dijagnozom. Značajno je istaknuti da su infekcije često asimptomatske ili se očituju blagim kliničkim znakovima tako da se pretpostavlja da je stvarna incidencija zasigurno višestruko veća.

Što se tiče veterinarske medicine sporadična oboljenja domaćih životinja su opisivana u pasa i konja. Ono što naglašava dodatni značaj veterinarskoj kontroli je sve češće opisivan prijenos uzročnika na ljude nepasteriziranim mlijekom i mliječnim proizvodima. Navedeno je opisano i u nama susjednim državama Slovenije i Mađarske, a u posljednje vrijeme i u RH. Tako je tijekom 2015. godine zabilježena epidemija bolesti na području Bjelovarsko-bilogorske županije tijekom koje je oboljelo sedam osoba, a izvor infekcije je bila konzumacija nepasteriziranog kozjeg mlijeka i kozjeg sira inficiranih životinja. Oboljenje ljudi koje se povezuje s konzumacijom nepasteriziranog kozjeg mlijeka uz jedan smrtni ishod zabilježeno je i 2017. godine na području Koprivničko-križevačke županije.

Navedeni slučajevi potvrđuju da i na području RH postoji značajan rizik od infekcije konzumacijom nepasteriziranog mlijeka preživača, prije svega koza, koja može završiti oboljenjima ljudi, pa i smrtnim ishodom.

Uslijed izostanka sustava praćenja proširenosti ove bolesti, osim prikupljanjem podataka o oboljelim ljudima, na području RH tijekom 2014. i 2015. godine načinjena su preliminarna istraživanja seroprevalencije KE u konja i pasa. Rezultati provedeni pretraživanjem ukupno 534 uzoraka podrijetlom od konja potvrdili su seroprevalenciju u konja od 5,1% sa značajnom varijacijom ovisno o području na kojem su boravile pretraživane životinje. Značajno je istaknuti da su rezultati bili u izravnoj korelaciji s incidencijom u ljudi. Pretraživanjem 178 uzoraka podrijetlom od pasa dokazane su pozitivne životinje (seroprevalencija 1,1%) na području grada Zagreba i Sisačko-moslavačke županije.

Temeljem navedenih podataka Ministarstvo poljoprivrede je 2016. godine provelo Program utvrđivanja proširenosti krpeljnog encefalitisa u Republici Hrvatskoj pretraživanjem konja i pasa. Rezultati su pokazali značajnu virusnu aktivnost, najizraženiju na području kontinentalne Hrvatske, uz porast seroprevalencije u konja i dokaz infekcije pasa s područja Bjelovarsko-bilogorske i Brodsko-posavske županije. Sveukupni rezultati nedvojbeno ukazuju na povećanu virusnu aktivnost i sve veći javnozdravstveni značaj krpeljnog encefalitisa na području RH.

Cijepljenje ljudi u RH provodi se dragovoljno pa seroprevalencija u ljudi ne korelira sa stvarnim rizikom i definiranjem rizičnih endemijskih područja. Preliminarni podaci dobiveni pretraživanjem životinja te način provedbe imunoprofilakse ljudi nameću uvođenje praćenja ove opasne zoonoze sustavnim pretraživanjem životinja kao značajan model provođenja epidemioloških istraživanja. Primarno usmjeravanje na domaće preživače, prije svega koze, nameće se kao temeljna odrednica sukladno poznatim epidemiološkim podacima.

Značaj KE za zdravlje ljudi prepoznala je i EK te je isti kao bolest uvršten 2012. godine u Odluku 2000/96/EZ  na popis bolesti koje se prenose vektorima od posebnog značaja za javno zdravlje.

Program praćenja proširenosti krpeljnog encefalitisa u Republici Hrvatskoj u 2018. godini 


Cilj Programa u 2018. godini je pretraživanjem uzoraka krvi i mlijeka iz određenog broja uzgoja koza ustanoviti proširenost bolesti u populaciji životinja te time utvrditi koliki rizik KE predstavlja za javno zdravlje.

Provedba programa stoga je usmjerena na područja županija određenih kao visokorizičnih u odnosu na KE. Županije visokog rizika određene su temeljem podataka prikupljenih za razdoblje 2017. godine o  oboljenjima ljudi, odnosno prema dostupnim epidemiološkim podacima ista su poznata kao područja visokog rizika krpeljnog encefalitisa.
U svim obuhvaćenim županijama, s izuzetkom Varaždinske županije, tijekom 2016. godine je provedbom Programa utvrđivanja proširenosti krpeljnog encefalitisa u Republici je Hrvatskoj  ustanovljena i visoka seroprevalencija infekcije u konja (od 8,2% do 30,4) što ih dodatno svrstava u županije visokog rizika.

Provedbom Programa prikupiti će se potrebni pokazatelji za eventualno usmjeravanje sustava praćenja krpeljnog encefalitisa u sljedećim sezonama prijenosa.

Kako bi se dobio što cjelovitiji uvid u rizik od alimentarne infekcije krpeljnim encefalitisom s područja svake županije pretraživanjem će biti primarno obuhvaćeni uzgoji koza u kojima se životinje drže na ekstenzivan način ili su povremeno na paši, a iz kojih se proizvedeno mlijeko ili mliječni proizvodi koriste za ishranu ljudi bez prethodnog provođenja pasterizacije.