Kuga malih preživača je akutna do subakutna virusna bolest ovaca, osobito koza, koju karakterizira iznenadna pojava groznice, iscjedak iz nosa, znakovi oboljenja dišnog i probavnog sustava. Bolest može imati i letalan ishod (uglavnom u koza). Bolest uzrokuje virus iz porodice Paramyxoviridae, antigenski blizak virusu goveđe kuge. Goveda i svinje mogu oboljeti, no najčešće ne razvijaju klinički vidljivu bolest. Bolest se primarno prenosi izravnim kontaktom između životinja, ali je virus moguće prenijeti i neizravnim putem, kontaminiranim predmetima i prijevoznim sredstvima.  

Budući da se bolest brzo širi, potreban je pojačani oprez na objektima koji drže ovce i koze uz obveznu prijavu ovlaštenom veterinaru, svake promjene zdravstvenog stanja, pobačaja ili uginuća ovaca i koza.
 
Diferencijalna dijagnoza obuhvaća različite virusne, bakterijske i parazitarne bolesti, kao i trovanje, a to su:

• Bolest plavog jezika,
• Slinavka i šap,
• Goveđa kuga,
• Zarazni ektim,
• Boginje ovaca i koza,
• Trovanje mineralima.

EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA
Bolest je prvi put identificirana početkom 1940.-ih u Obali Bjelokosti. Od tada je detektirana u mnogim zemljama Afrike, Bliskog Istoka i Azije, dijelom kao rezultat poboljšanih sustava otkrivanja bolesti, a dijelom kao rezultat značajnog geografskog širenja bolesti koje se dogodilo tijekom posljednjih 15 godina, što je rezultiralo da je KMP danas endemska bolest u velikim dijelovima Afrike, Azije, Bliskog i Srednjeg Istoka. Bolest je u endemskom obliku prisutna i u europskom dijelu Turske, a utvrđena je i u Gruziji (2016.). KMP je 2018. godine potvrđena u Bugarskoj (8 izbijanja).

Tijekom 2024. godine kuga malih preživača unutar EU potvrđena je u Rumunjskoj, Grčkoj i Bugarskoj. U Rumunjskoj je ukupno potvrđeno 67 izbijanja bolesti, a posljednji slučaj je prijavljen 4. rujna 2024. godine. U Grčkoj je tijekom 2024. godine potvrđeno ukupno 89 izbijanja, posljednji je prijavljen 1. studenog 2024. godine. Također je i u Bugarskoj potvrđen jedan slučaj bolesti, dana 25. studenog 2024. godine. U 2025. godini do 4. veljače 2025. godine bolest je potvrđena na 3 objekta u Mađarskoj, na području administrativne jedinice Zala.
 
Sukladno Delegiranoj uredbi (EU) 2020/687 na zaraženim objektima provode se mjere koje za cilj imaju kontrolu i sprječavanje daljnjeg širenja bolesti uključujući usmrćivanje svih prijemljivih vrsta životinja na objektima i njihovo neškodljivo uklanjanje, provedbu preliminarnog čišćenja i dezinfekcije, uspostavu zone zaštite i zone nadziranja (3 i 10 km u krugu od zaraženih objekata) te druge mjere kontrole.

Obveze subjekata u odnosu na zaštitu od unosa KMP u objekte  

Naredbom o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području RH (Narodne novine, br. 1/2023) člankom 13. propisane obavezne mjere biosigurnosti za sve objekte na kojima se drže životinje, te su subjekti dužni sljedeće:
 
– osigurati zaštitu primarnih proizvoda od kontaminacija koje dolaze iz zraka, tla, vode, stočne hrane, gnojiva, veterinarsko-medicinskih proizvoda, sredstava za zaštitu bilja i biocida te zbog skladištenja, rukovanja i zbrinjavanja otpada,
– provoditi mjere vezane uz zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje bilja koje imaju utjecaj na zdravlje ljudi,
– čistiti sve prostorije i objekte koje upotrebljavaju u primarnoj proizvodnji i s njom povezanim djelatnostima, uključujući i prostorije i objekte za skladištenje i rukovanje hranom za životinje, te ih, ako je to potrebno nakon čišćenja, dezinficirati na odgovarajući način,
– čistiti i, ako je to potrebno nakon čišćenja, na odgovarajući način dezinficirati opremu, spremnike, sanduke, vozila i plovila,
– koliko god je to moguće osiguravati čistoću životinja koje se upućuju na klanje i, prema potrebi, životinja namijenjenih proi­zvodnji,
– koristiti vodu za piće ili čistu vodu kad god je potrebno da bi se spriječila kontaminacija,
– za napajanje životinja mora se koristiti čista i pitka voda te najmanje jednom godišnje, ukoliko voda nije iz sustava javne vodoopskrbe, provoditi analizu vode za piće namijenjene životinjama na objektu,
– osigurati da hranom rukuje osoblje dobrog zdravlja koje je educirano o rizicima za zdravlje,
– koliko god je to moguće spriječiti da životinje i štetnici uzrokuju kontaminaciju,
– skladištiti i rukovati otpadom i opasnim tvarima tako da se spriječi kontaminacija,
– sprečavati unošenje i širenje zaraznih bolesti kojima se ljudi mogu zaraziti putem hrane, tako što će poduzimati mjere predostrožnosti pri uvođenju novih životinja i prijavljivati nadležnom tijelu sumnju na izbijanje takvih bolesti,
– uzimati u obzir rezultate svih relevantnih analiza obavljenih na uzorcima koji su uzeti od životinja ili na drugim uzrocima koji su važni za zdravlje ljudi i životinja,
– pravilno upotrebljavati aditive za hranu za životinje i veterinarsko-medicinske lijekove, kako je propisano odgovarajućim zakonodavstvom,
– poduzimati odgovarajuće radnje radi uklanjanja nedostataka nakon što budu obaviješteni da su isti utvrđeni tijekom službene kontrole i
– na prikladan način i najmanje tri godine čuvati evidencije o mjerama koje poduzimaju radi kontrole opasnosti (kao što su podatci o vrsti i podrijetlu hrane kojom su hranjene životinje, liječenjima životinja, pojavama bolesti i rezultatima dijagnostičkih pretraga, izvješćima o obavljenim pregledima životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla).
 
Provedba mjera biosigurnosti obavezna je i za prijevoznike životinja, veterinare, veterinarske inspektore te sve ostale osobe koje zbog prirode posla dolaze u kontakt sa životinjama.

Više informacija o bolesti

Rezolucijom broj 13 Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) e Republika Hrvatska proglašena je državom slobodnom od kuge malih preživača.

Informacije o kugi malih preživača na web stranici Europske komisije (Peste des petits ruminants).

Informacije o kugi malih preživača na web stranici svjetske organizacije za zaštitu zdravlja životinja (OIE)











Širenje kuge malih preživača tijekom godina - izvor: http://www.flockandherd.net.au