- Naslovna
- Zakon o zdravlju životinja
- Afrička svinjska kuga (ASK)
- Influenca ptica
- Zdravlje životinja
- Prijava bolesti životinja
- Bjesnoća
- Tuberkuloza, bruceloza i enzootska leukoza goveda
- Bedrenica
- Bruceloza ovaca i koza
- Bolest plavog jezika
- Transmisivne spongiformne encefalopatije
- Svinje
- Ptice i perad
- Kopitari
- Pčele i ostali kukci oprašivaći
- Divlje životinje
- Akvatične životinje
- Ostale bolesti životinja
- Krizni planovi
- Bolest kvrgave kože
- Zoonoze prenosive krpeljima
- Kuga malih preživača
- Dobrobit životinja
- Mreža veterinarskih usluga
- Troškovi u veterinarstvu i naknade štete
- Kućni ljubimci - nekomercijalno i komercijalno premještanje
- Promet i označavanje životinja i njihovih proizvoda
- Registracija objekata i subjekata
- Sigurnost hrane
- BALAI Direktiva: promet životinja, sjemena i jajnih stanica
- Hrana životinjskog podrijetla / Food of animal origin
- Hrana za životinje/Animal feed
- Međunarodni promet
- Veterinarski lijekovi
- Koordinacija službenih kontrola
- Veterinarska inspekcija
- Praćenje rezidua / Antimikrobne tvari
- Nusproizvodi životinjskog podrijetla / Animal by-products
- Edukacije, stručni ispit, državni stručni ispit, higijenski minimum
- Službeni i nacionalni referentni laboratoriji
- Zakonodavstvo
Influenca ptica
Obrazac za uzorkovanje domaće peradi
Program nadziranja visokopatogene influence ptica u divljih ptica u Republici Hrvatskoj
Visoko patogena influenca ptica
Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Može se manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i o pogođenim vrstama. Prema svojoj patogenosti (sposobnosti da izazove bolest) virus influence ptica dijeli se na:
- visoko patogeni virusi IP (VPIP) se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti (do 100% u roku od 48 sati)
- nisko patogeni virusi IP (NPIP) uzrokuju općenito blage simptome bolesti te lako mogu proći neotkriveni.
Visokopatogena influenca ptica u peradi
Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.
ZNAKOVI KARAKTERISTIČNI ZA BOLEST
- Iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti
- Potištenost
- Nakostriješenost perja
- Značajan pad nesivosti i valivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta
- Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
- Edem glave i vrata
- Cijanoza kreste i podbradnjaka
- Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu
- Živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje).
Subjekti i druge relevantne fizičke ili pravne osobe dužni su odmah i bez odgađanja prijaviti veterinaru ukoliko postoji:
- sumnja na bolest (klinički znakovi karakteristični za IP)
- pojava neuobičajenih uginuća
- smanjenje proizvodnje (pad unosa hrane i/ili vode; smanjena nesivost).
U svrhu nadziranja VPIP u peradi, na području RH provodi se Program nadziranja visokopatogene influence ptica u peradi u Republici Hrvatskoj:
Visokopatogena influenca ptica u divljih ptica
Epidemiološka situacija u Republici Hrvatskoj
Tijekom 2022. godine VPIP, podtipa H5N1 je potvrđena u sljedećim županijama i vrstama divljih ptica (ukupno 11 divljih ptica):
- crvenokljuni labud u Karlovačkoj županiji, obala Korane
- crvenokljuni labud u Istarskoj županiji, Antenal, Novigrad
- lisasta guska u Osječko- baranjskoj županiji, Kopački rit
- 2 crvenokljuna labuda u Vukovarsko- srijemskoj županiji, rijeka Biđ
- 2 crvenokljuna labuda u Zagrebačkoj županiji, Strmec samoborski, jezero Kipišće
- 4 crvenokljuna labuda u Vukovarsko- srijemskoj županiji, Olajnica.
Broj pretraženih i pozitivnih divlji ptica u 2022. godini:
| Županija | Mjesto uzorkovanja/nalaza divlje ptice | Broj uzorkovanih i pretraženih divljih ptica | Broj pozitivnih divljih ptica- VPIP |
| Brodsko- posavska | Slavonski Brod | 1 | |
| Dubrovačka- neretvanska | Tučepi | 1 | |
| Grad Zagreb | Zageb, Bundek | 3 | |
| Grad Zagreb | 2 | ||
| Zagreb, Blato - Šljunčara Lučko | 7 | ||
| Jakuševec | 3 | ||
| Zoološki vrt grada Zagreba | 1 | ||
| Istarska | Novigrad, Antenal | 2 | 1 |
| Buje | 1 | ||
| Karlovačka | Karlovac, obala Korane | 1 | 1 |
| Duga Resa | 1 | ||
| Koprivničko- križevačka | Sveti Petar Orehovec | 1 | |
| Međimurska | Čakovec, blizina groblja | 1 | |
| Osječko- baranjska | Osijek, obala Drave | 1 | |
| Mrzović | 1 | ||
| Kopački rit, jezero Sakadaš | 2 | 1 | |
| Grad Osijek | 2 | ||
| Đakovo | 1 | ||
| Primorsko- goranska | Grad Rijeka | 3 | |
| Rijeka, Brašćine | 1 | ||
| Grad Crikvenica | 1 | ||
| Mali Lošinj | 1 | ||
| Grad Bakar | 2 | ||
| Sisačko- moslavačka | Sisak, potok u Stupnu | 1 | |
| Sisak, rijeka Odra | 1 | ||
| Splitsko- dalmatinska | Grad Split | 3 | |
| Vukovarska- srijemska | Vukovar, rijeka Vuka-Olajnica | 1 | 1 |
| Vinkovci, rijeka Bosut | 1 | ||
| Cerna | 1 | ||
| Cerna, rijeka Biđ | 1 | ||
| Ivankovo, rijeka Biđ | 3 | 2 | |
| Rokovci, rijeka Bosut | 1 | ||
| Komletinci | 1 | ||
| Stara Gradiška | 1 | ||
| Vinkovci | 1 | ||
| Vukovar, Mitnica - igralište | 1 | ||
| Vukovar, rijeka Vuka- centar | 3 | 3 | |
| Zadarska | Privlaka | 2 | |
| Zagrebačka | Žukovec | 2 | |
| Vrbovec, Prilesje | 1 | ||
| Breška greda | 1 | ||
| Strmec Samoborski, Kipište | 2 | 2 | |
| Prerovec | 1 | ||
| Čička poljana | 1 | ||
| UKUPNO | 70 | ||
U svrhu nadziranja VPIP u peradi, na području RH provodi se Program nadziranja visokopatogene influence ptica u divljih ptica u Republici Hrvatskoj:
U slučaju primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica molimo da kontaktirate najbližeg veterinara ili Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail: veterinarstvo@mps.hr ili na broj: 099/4392-507 - dežurstvo izvan radnog vremena.
Baze podataka
