Od 23. svibnja 2013. godine oralna vakcinacije lisica protiv bjesnoće provodi na području čitave Republike Hrvatske (osim na otocima gdje nisu potvrđeni slučajevi bolesti), u cilju kontrole i iskorjenjivanja bjesnoće u populaciji lisica, zaštite zdravlje ljudi i domaćih životinja te postizanja statusa zemlje slobodne od te bolesti. Projekt provodi Uprava veterinarstva Ministarstva poljoprivrede, Republike Hrvatske u suradnji s Delegacijom Europske unije u Hrvatskoj i Projektom tehničke podrške IPA 2010 Kontinuirana podrška za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti životinja u Republici Hrvatskoj. Sredstva za sufinanciranje programa osigurana su dijelom iz predpristupnih fondova Europske unije i dijelom iz nacionalnog proračuna, a zahvaljujući ovom projektu koji se u Hrvatskoj provodi od 2011. godine, tijekom posljednjih četiriju kampanja broj pozitivnih slučajeva bjesnoće znatno je smanjen. Od 2012. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na površini cijele zemlje najmanje pet godina u kontinuitetu, a nakon toga sukladno epidemiološkoj situaciji bolesti, sve dok se bolest u potpunosti ne iskorijeni u populaciji divljih i domaćih životinja.
 
Oralna vakcinacija lisica protiv bjesnoće ove će godine biti provedena tijekom svibnja i lipnja te u listopadu, studenom i prosincu. Bjesnoća je virusna zarazna bolest koja pripada skupini zoonoza, odnosno bolesti od kojih obolijevaju i životinje i ljudi. Bolest je smrtonosna i prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje od nje umire i do 55.000 ljudi. Prenosi se kontaktom sa zaraženom životinjom, i to najčešće ugrizom, budući da zaražena životinja virus izlučuje slinom. Na području Republike Hrvatske prisutan je tzv. silvatični oblik bjesnoće, čiji su glavni prijenosnici divlje životinje, a bolest je najučestalija u crvenih lisica (Vulpesvulpes) koje se smatraju najznačajnijim rezervoarom i prijenosnikom bjesnoće. Najveći broj oboljelih domaćih životinja čine psi i mačke zbog izravnog kontakta s lisicama, ali i zbog vlasnikovih nepoštivanja zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju životinja.
Vakcinacija lisica provodi se uz pomoć mamaka koji u sebi sadrže odgovarajuću dozu cjepiva potrebnu za stvaranje imuniteta lisice. Cjepivo se nalazi unutar plastičnog pakiranja koje je obloženo folijom i omotano smjesom pripremljenom od ribljeg brašna, specifičnog i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog divljim životinjama. Mamci se polažu uz pomoć zrakoplova, čime se omogućava da se u kratkom vremenskom razdoblju obuhvati velika površina. Mjesto polaganja svakog pojedinog mamka prati se s izrazitom točnošću zahvaljujući praćenju i elektronskom bilježenju procesa uz pomoć posebnih uređaja s GPS sustavima smještenih u zrakoplovima. Kad lisica pojede mamak, plastično pakiranje s cjepivom se probuši i cjepivo se oslobađa u usta životinje, nakon čega počinje razvoj imuniteta koji je štiti najmanje 12 mjeseci. Učinkovitost provedbe oralne vakcinacije lisica provjerava se nakon svake provedene kampanje, a utvrđuje se nizom laboratorijskih pretraga.

Mamke postavljene u prirodi ne smije se dirati niti pomicati, no ukoliko se prilikom polaganja dogodi da neki od mamaka padne u dvorište ili naseljeno područje, preporuča se ukloniti ga u najbliži grm ili na rub šume, uz obvezno korištenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamak nije opasan za zdravlje ljudi, no ako je vanjski omot mamka oštećen i tekućina s cjepivom je vidljiva, takav mamak više nije djelotvoran i u tom slučaju je poželjno staviti mamak u vrećicu, uz pomoć zaštitnih rukavica, i odnijeti ga u najbližu veterinarsku stanicu. Nakon kontakta s mamkom obvezno je pranje ruku i drugih izloženih dijelova kože vodom i sapunom, a ako je osoba došla u kontakt s unutrašnjim sadržajem mamka, odnosno cjepivom, preporuča se da se obrati svom liječniku opće prakse za savjet.

Vakcina za oralnu vakcinaciju protiv bjesnoće odobrena je samo za uporabu kod divljih životinja, a ne i za vakcinaciju domaćih životinja. Dokazano je da su mamci sigurni za životinje, uključujući i domaće pse i mačke. Ako životinja konzumira veći broj mamaka, može doći do probavnih smetnji, no nema dugoročne opasnosti za njeno zdravlje. Ipak, za vrijeme trajanja i mjesec dana nakon provedbe polaganja mamaka vlasnicima životinja preporuča se da pojačaju nadzor nad njima, da ih ne puštaju izvan dvorišta ili da u šetnji obvezno koriste povodac.
 
Za sve dodatne informacije građani se mogu obratiti Upravi veterinarstva Ministarstva poljoprivrede na telefon 01 64 43 540 ili e-adresu veterinarstvo@mps.hr. Više informacija o akciji dostupno je na stranici Uprave veterinarstva.