Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih svinja i okolišu, a veliki je problem i cijeloj Europskoj uniji zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom.  Tijekom 2018. godine prijavljeno je 5.403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva u divljih svinja u ovoj godini. 
Afrička svinjska kuga (ASK) je vrlo kontagiozna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%.  Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja. 
ASK se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u zonama (u krugu od 3 i 10 km) uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. U slučaju pojave ASK u domaćih svinja, sve svinje se usmrćuju bez iznimke, a na teret državnog proračuna. 
Prema Europskom sustavu za prijavu bolesti životinja (ADNS) u Europskoj uniji, uključujući Ukrajinu, u 2018. godini bilo je 1.449 izbijanja ASK u domaćih svinja, dok je u 2017. godini bilo prijavljeno samo 265 izbijanja. Od kada traje epidemija, od 2014. godine, zahvaćeno je više od 500 000 domaćih svinja, dok je ukupan broj i veći zbog preventivnog usmrćivanja domaćih svinja u zaraženoj zoni. Primjerice, u Rumunjskoj je zbog pojave ASK usmrćeno više od 361.000 svinja, a u Belgiji 5.222 svinja na 22 gospodarstva u zaraženom području gdje je ASK potvrđena samo u divljih svinja. U većini zaraženih država članica bolest je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja (Bugarska, Italija, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Estonija) dok je u Belgiji, Češkoj i Mađarskoj potvrđena samo u populaciji divljih svinja i nije se proširila na domaće svinje. Samo u Rumunjskoj prijavljeno je 1163 izbijanja u 2018. te u 2019. godini 44 nova izbijanja u populaciji domaćih svinja. 
U Rusiji je 2018. zabilježeno preko 250 epidemija ASK kod domaćih svinja, usmrćeno je oko 250.000 svinja. Ukupno, od prvog izbijanja bolesti 2007. godine u Rusiji, usmrćeno je oko 8 milijuna svinja te su zabilježeni gubici u svinogojskom sektoru u iznosu od 507 milijuna eura. 
U Kini se i dalje prijavljuju novi slučajevi ASK-a. Od početka kolovoza prošle godine došlo je do 90 izbijanja u 22 provincije. Više od 630.000 svinja moralo je biti uništeno kao mjera opreza. To je utjecalo uglavnom na male farme, ali i na komercijalna gospodarstva i dvije klaonice. Izvor: https://www.agrarheute.com/tier/schwein/afrikanische-schweinepest-aktuellen-faelle-536254 
Prema podacima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i bazi podataka o bolestima WAHIS-u, od početka epidemije u EU, Rusiji, Ukrajini, Kini i u nekoliko država Afrike, ukupno je zahvaćeno preko 2 mil. svinja, od čega je oko 500 000 uginulo, dok je 1,5 mil. svinja usmrćeno na zaraženim farmama. U ovaj broj nisu uključene domaće svinje koje su usmrćene zdrave u sklopu preventivnih mjera.Mjere koje se provode na razini EU – određene Direktivom 2002/60 – u RH Pravilnik o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (NN 112/07). Dodatne mjere određene su Provedbenom Odlukom 2014/709 – trenutno je u izmjeni s proširenjem mjera na cijelu EU (preventivne mjere i podizanje svijesti javnosti i interesnih skupina o ASK), 3 zone u odnosu na rizik od ASK, tzv. mjere regionalizacije. 
U 2019. godini u proračunu EU predviđeno je za kontrolu i iskorjenjivanje ASK 14,3 mil. eura, od čega najviše za Poljsku 4,2 milijuna eura, za Rumunjsku 3,4 i za Slovačku 1,7 mil. eura. Od 2013. do 2018. godine EU je financirala mjere iskorjenjivanja i hitne mjere zbog ASK u iznosu od 59,2 mil. eura. U Rumunjskoj je provedeno tzv. preventivno usmrćivanje domaćih svinja te je usmrćeno više od 50 000 svinja na 7 500 farmi. Lovno-gospodarska osnova za 2018./2019. povećana je s 53 tisuće za još dodatnih 28 tisuća, a populacija divljih svinja procjenjena je na 117 tisuća.
U Belgiji je preventivno usmrćeno 5 222 svinja na 22 farme u zaraženom području. Iako postoje i druge bolesti svinja koje mogu uzrokovati velike štete, ASK je bolest zbog koje se odmah zatvaraju granice i dolazi do velikih ekonomskih šteta zbog gubitka tržišta. Npr. za Kanadu je procjenjeno da bi zaraza ASK uzorkovala štete u sektoru svinjogojstva od oko 30 milijardi dolara.
Svi priznati stručnjaci i analitičari navode da nije pitanje hoće li se ASK u nekom trenutku pojaviti i u RH, nego kada će se to dogoditi. To i jest jedna od glavnih poruka DG SANTE na svim dosadašnjim sastancima i konferencijama na kojima je Hrvatska prreko svojih predstavnika i sudjelovala.
SITUACIJA U HRVATSKOJ 
ASK nije zabilježena na području Hrvatske pa su dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene na prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Jedina učinkovita mjera zaštite od unosa virusa ASK je visoka razina biosigurnosti na farmama i lovištima, zato smo posjednike svinja i lovce informirali o svim rizicima i pozvali na savjesno pridržavanje svih preporuka i mjera. 
Sukladno Nacionalnom kriznom planu za ASK 2018. godine potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi RH što duže zadržala status države slobodne od ASK, odnosno otkrivanje virusa u ranoj fazi kada je moguće pravovremenim aktivnostima zadržati infekciju u ograničenom području.
Iz tih razloga Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj (proizvodnja, prerada, prodaja svježeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti.  Naredba propisuje:

Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj će biti pregledane i na njima će se utvrditi razina provedbe biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl). Osnovne preventivne mjere koje se preporuča provoditi u nezaraženom području su:
- primjena biosigurnosnih mjera u uzgojima svinja
- podizanje svijesti posjednika svinja, lovaca, veterinara i šire javnosti o ASK
- smanjenje populacije divljih svinja. 
U lovištima je potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere - dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.
Glavni ciljevi mjera sprječavanja ASK u divljih svinja usmjereni su na upravljanje populacijom divljih svinja kako bi se smanjio rizik prijenosa na domaće svinje i spriječilo da bolest postane endemična u populaciji divljih svinja.
Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači  propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50% matičnog fonda. Ponavljamo, na području gdje se pojavi ASK izumiranje divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100%, pa se ovom Naredbom želi spriječiti takav katastrofalni događaj, umanjiti rizik i omogućiti opstanak divljih svinja u Hrvatskoj.
Smanjenje populacije divljih svinja dokazano utječe i na smanjenje rizika širenja virusa ASK unutar populacije divljih svinja te time izravno utječe upravo na održavanje populacije.
Očekujemo da će se nakon dvije godine od prestanka važenja navedene Naredbe, populacija divljih svinja vratiti na brojno stanje koje je bilo prije nego se započelo s provedbom Naredbe.
Uzimajući u obzir navedeno, bespredmetno je očekivati izumiranje vrste divlje svinje u Hrvatskoj zbog mjera propisanih Naredbom. Naredbe koje je donijelo Ministarstvo, usmjerene su ka zaštiti i održavanju svinjogojske proizvodnje te se provedba mjera ne bi smjela dovoditi u pitanje od strane bilo koje interesne skupine. Navedene mjere će ostati na snazi sve dok se rizik od mogućeg unošenja virus ASK ne smanji.
Brojno stanje divljih svinja u RH u 2018.: Više od 40.000 jedinki evidentirano u Središnjoj lovnoj evidenciji i na temelju lovnogospodarskih osnova lovačka društva upravljaju tim fondom.
Brojno stanje domaćih svinja u RH u 2018: U Republici Hrvatskoj se trenutačno uzgaja ukupno 1.160.000 svinja, od čega su 134.000 krmače i nazimice, a ostalo prasad i tovljenici. 
KAKO  MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE SPRJEČAVA POJAVU ASK 
S obzirom da ASK nije nikada zabilježena na području Republike Hrvatske, strategija kontrole ASK usmjerena je na prevenciju te pasivno i aktivno nadziranje u domaćih i divljih svinja. U Republici Hrvatskoj mjere za suzbijanje, iskorjenjivanje i kontrolu ASK propisane su Zakonom o veterinarstvu (Narodne novine, br. 82/13 i 148/13), Pravilnikom o mjerama kontrole afričke svinjske kuge (Narodne novine, br. 112/07), Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za afričku svinjsku kugu (Narodne novine, br. 116/08), Pravilnikom o načinu praćenja, prijavi i izvješćivanju o pojavi bolesti životinja (Narodne novine,br. 135/14) i Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu.
S obzirom na širenje ASK RH je započela s provedbom testiranja na ASK, a sve u svrhu podizanja spremnosti i održavanja kapaciteta laboratorija. Od 2019. godine započinje se provoditi Program nadziranja ASK u RH u svrhu ranog otkrivanja unosa virusa ASK te se planira pretraživanje nekoliko tisuća uzoraka na ASK. Ujedno se na ASK pretražuju svi uzorci podrijetlom od domaćih svinja koji su dostavljeni na laboratorijsku pretragu zbog sumnje, odnosno u svrhu isključivanja klasične svinjske kuge u skladu s Programom nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2019. godini.
U divljih svinja pretražuje se svaki uzorak podrijetlom od uginule ili oboljele divlje svinje koji je dostavljen na laboratorijsku pretragu te dodatno 15% uzoraka podrijetlom od divljih svinja dostavljenih prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja.
Doneseni su sljedeći akti i postupci:
-          Nacionalni krizni plan za ASK
-          Naredba o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju
-          Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske
-          Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači
-          U lipnju 2018. godine osnovano je Stručno tijelo za ASK sastavljeno od stručnjaka iz različitih područja s ciljem osiguravanja stručne pomoći nadležnom tijelu, sukladno Nacionalnom kriznom planu za ASK (poveznica: http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=269)
-          Izrađena Procjena rizika od unosa ASK u RH – visok rizik ugroze – temelj Stručnom tijelu za donošenje mjera za sprečavanje unosa virusa
-          Obaviještena Carinska uprava i Ravnateljstvo policije (policijske uprave) radi potrebe provedbe pojačane kontrole u unutarnjem prometu i prilikom ulaska u zemlju provedbom kontrole pošiljaka živih životinja i osobnih pošiljaka te mogućeg ilegalnog unosa ili prometa mesa ili proizvoda od mesa
-          Održane  edukacije za ovlaštene veterinare i veterinarske inspektore o ASK
-          Objavljen je video o ASK (EFSA) i prezentacija za posjednike (https://www.hpa.hr/2018/10/29/africka-svinjska-kuga/)
-          Nacrt Programa nadziranja ASK u 2019. godini dostavljen je EK u svrhu odobravanja i sufinanciranja kojim je predviđena provedba pasivnog nadziranja ASK na području cijele RH te aktivnog nadziranja ovisno o riziku, a sukladno smjernicama EK
-          Izrađen je informativni letak za lovce koji je objavljen u mjesečnim časopisima – Lovački vjesnik, Dobra kob 
  1. sjednica Stručnog tijela ASK održan je 29. lipnja 2018. u UVSH na kojem je dogovorena provedba brze inicijalne procjene rizika od širenja ASK na područje RH, izrada informativnih materijala za lovce i posjednike svinja te donošenje plana preventivnih mjera (Naredba) za sprječavanje unosa ASK u RH; također je u tijeku detaljna procjena rizika koja će dati više detaljnih informacija o riziku s obzirom na različite putove širenja
  2. sjednica Stručnog tijela ASK održana je 30. kolovoza 2018. na kojem je raspravljena brza procjena rizika od unosa ASK u RH u predstojećem vremenskom razdoblju
  3. Sjednica Stručnog tijela ASK održana je 11. rujna 2018. na kojoj je usvojena procjena rizika kojom je isti procijenjen kao visoki rizik
  4. Sjednica Stručnog tijela -  prisustvovali i predstavnici posjednika svinja te Hrvatskog lovačkog saveza 
  Početkom 2019. godine održana je edukacija za ovlaštene veterinare i veterinarske inspektore na temu ASK i provedbe kategorizacije gospodarstava koja drže svinje 
  Održane su edukacije za veterinare na Veterinarskim danima te za posjednike svinja izvornih pasmina koje svinje drže na otvorenom 
-          aktivnosti u svrhu dostave većeg broja uzoraka podrijetlom od uginulih divljih svinja – informiranje o naknadi za fizičku osobu koja dostavi lešinu divlje svinje, informiranje registriranih prijevoznika lešina, informiranje službe 112 i policije o postupanju prilikom naleta vozila na divlju svinju
-          povećani broj laboratorijskih pretraga na ASK uzoraka podrijetlom od divljih svinja
-          provjera kapaciteta i opreme lokalnih kriznih stožera i nacionalnog kriznog stožera u slučaju pojave ASK
Hrvatski veterinarski institut redovno provodi dijagnostičke pretrage na ASK u uzorcima domaćih i divljih svinja te su sve do sada provedene pretrage negativne. Prikaz testiranja u 2018. godini: 

Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji sa županijama, organizira edukativne radionice za lovce, lovačke udruge, trgovačka društva koja gospodare s lovištima i ovlaštene veterinare s ciljem podizanja svijesti za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja virusa ASK. Raspored održavanja radionica za veljaču: 

U nacrtu Strategije za ASK predlaže se i cijeli niz dodatnih aktivnosti koje je potrebno provesti, između ostaloga unaprjeđenje informacijskih sustava, podizanje kapaciteta kriznih stožera (nacionalnog i lokalnih), proširenje kampanje podizanja svijesti na širu javnost i dr. 
I ovim putem pozivamo sve posjednike svinja i lovce da se za sva pitanja obrate u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, odnosno da se obrate svojim veterinarima te da svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah prijave veterinaru. Informacije o kliničkoj i patoanatomskoj slici dostupne su na ovom linku.
Zaključno, svim poduzetim mjerama nismo 100% zaštićeni od unosa virusa, ali Ministarstvo poljoprivrede zaista je poduzelo sve da do toga ne dođe upravo zbog važnosti sektora svinjogojstva u RH koji se tek počeo oporavljati od dugogodišnje nebrige. 
KONFERENCIJA O ASK - NA VISOKOJ  RAZINI EU 
U tijeku je konferencija u organizaciji Europske komisije i FACE (Hunters of Europe) na temu "Pripravnost europskih lovaca za iskorjenjivanje ASK“ jer je ocjenjeno da je uloga lovaca ključna za zaustavljanje ove bolesti. 
Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz lovačke zajednice, znanstvenici, Europska komisija, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE), nacionalna tijela kao i ključni dionici iz sektora poljoprivrede EU i sektora svinjskog mesa.
Svi sudionici konferencije izrazili su duboku zabrinutost zbog širenja afričke svinjske kuge u Europi. Iako bolest afričke svinjske kuge ne pogađa ljude, ona može znatno utjecati na lov i divljač gdje god je prisutna. To je vidljivo iz istočne Europe i baltičkih država, kao i Belgije, gdje uzrokuje brojne probleme za poljoprivrednike, lovce, upravitelje divljači i industriju svinjetine vrijednu više milijardi eura. 
Europski povjerenik za zdravstvo i sigurnost hrane, g. Vytenis Andriukaitis, izrazio je potporu najviše razine Europske komisije te izjavio da je kontrola i iskorjenjivanje afričke svinjske kuge glavni prioritet za EU jer predstavlja ozbiljan rizik za važan gospodarski sektor, kao i za populacije divljih svinja i okoliš. Povjerenik Andriukaitis također je naglasio kako je ključno da svaki lovac bude svjestan i vodi računa o tome da se bolest lako može proširiti. Na kraju je zaključio: “Lovci imaju jedinstvenu priliku odrediti ishod ovih bitki na dobro ili loše , jer mogu doprinijeti povećanju ili smanjenju širenja bolesti: vaša je uloga ključna u ovoj borbi!'' 
Savezna ministrica Njemačke za poljoprivredu i hranu Julia Klöckner izjavila je kako je ASK ogromna prijetnja, posebno velikim gospodarskim sektorima. Naglasila je da bolesti poput ASK ne poznaju nikakve granice i prekograničnu važnost ove međunarodne konferencije. Dodala je i kako lovni sektor razumije potrebu za prekograničnom suradnjom i potrebu za učinkovitim mjerama za podizanje svijesti.
Ostali važni govornici bili su predstavnici Europske komisije, Europske agencije za sigurnost hrane, Svjetske organizacija za zdravlje životinja, stručnjaci iz lovačke zajednice i poljoprivrednog sektora. Svi su iskazali svoja saznanja i iskustva o najboljim načinima uklanjanja ASK. Trenutno se preporuke koje su iznesene dovršavaju i bit će promovirane diljem Europe. 
Zaključci ministarske konferencije održane 19.12.2018.: