Influenca ptica

VISOKOPATOGENA INFLUENCA PTICA


Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Može se manifestirati na različite načine, a intenzitet bolesti ovisi o sposobnosti virusa da uzrokuju bolest (patogenost) i zahvaćenoj vrsti peradi.
Prema svojoj patogenosti (sposobnosti da izazove bolest) virus influence ptica dijeli se na:
  • Visokopatogeni virusi IP (VPIP)  koji se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti (do 100% u roku od 48 sati)
  • Niskopatogeni virusi IP (NPIP) koji uzrokuju općenito blage simptome bolesti te lako mogu proći neotkriveni.
Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razvijaju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje ptice močvarice, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.
 

EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U EUROPI I REPUBLICI HRVATSKOJ

 
Protekla dva desetljeća influenca ptica se učestalo pojavljuje u uzgojima peradi u mnogim zemljama, a za posljedicu ima veliki broj uginule i usmrćene peradi. Posljedice i ekonomske štete, budući da VPIP izaziva vrlo visoku stopu uginuća zaražene peradi te posljedično i velike gubitke u peradarskoj proizvodnji uslijed provedbe rigoroznih mjera kontrole (usmrćivanje sve peradi na zaraženim objektima) s ciljem njenog iskorjenjivanja, su izrazito visoki i značajno utječu ne gospodarske prilike zemalja u kojima se bolest javlja.
 
U periodu od 1. siječnja 2024. godine do 8. listopada 2024. godine, putem europskog sustava za prijavu bolesti prijavljeno je ukupno 721 izbijanja VPIP (od čega 160 izbijanja u domaće peradi, 80 izbijanja u ptica u zatočeništvu i 481 lokacija s pozitivnim divljim pticama) na području 29 europskih zemalja.
 
Tijekom 2024. godine potvrđena su dva izbijanja VPIP podtipa H5N1 na objektu s tovnim puranima na području Brodsko- posavske županije. VPIP u divljih ptica utvrđena je na sedam lokacija tijekom 2024. godine i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj, Koprivničko- križevačkoj, Šibensko- kninskoj i Zagrebačkoj županiji. Kontinuiran dokaz bolesti u divljih ptica na području naše zemlje upućuje na cirkulaciju i održivost virusa u prirodi.
 
Trenutno, kako u Europi tako i u svijetu, prevladavajuće cirkulira podtip H5N1 dok je za podtipove H7N5, H5N8 i H5N5 utvrđena niža stopa pojavnosti i cirkuliranja.
 

OBVEZA PRIJAVE SUMNJE NA BOLEST U PERADI I DIVLJIH PTICA


Sukladno važećem zakonodavstvu, subjekti i druge relevantne fizičke ili pravne osobe dužni su, odmah i bez odgađanja, prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji:
– razloge za sumnju da je među životinjama prisutna bolest
– pojavu neuobičajenih uginuća i drugih znakova bolesti peradi, i
– smanjene proizvodnih parametara bez utvrđenog uzroka (pad nesivosti, smanjeno uzimanje hrane i/ili vode).
 
U slučaju zamijećenog uginuća većeg broja divljih ptica molimo da kontaktirate najbližeg veterinara ili Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail: veterinarstvo@mps.hr ili na broj dežurnog telefona 099/4392-507.
 

ZNAKOVI KARAKTERISTIČNI ZA BOLEST

  • iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti
  • potištenost                        
  • nakostriješenost perja
  • značajan pad nesivosti i valivosti, loša  kvaliteta ljuske jajeta
  • kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
  • edem glave i vrata
  • cijanoza kreste i podbradnjaka
  • sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem  nepokrivenim područjima nogu
  • smetnje od strane neurološkog sustava (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje)

BIOSGURNOSNE MJERE

Zbog visokog rizika od pojave i širenja influence ptica te u svrhu njenog ranog otkrivanja i sprječavanja daljnjeg širenja na snazi su odredbe Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 138/2023 i 55/2024).
Na čitavom području Republike Hrvatske, na svim objektima na kojima se drži perad i/ili ptice u zatočeništvu, potrebno je provoditi najmanje sljedeće mjere:
 
  • obavezno je držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu na način da je onemogućen svaki kontakt s divljim pticama
  • domaćih pataka i gusaka moraju se odvojeno držati od ostalih vrsta peradi
  • vanjski spremnici vode za perad i ptice u zatočeništvu moraju se redovito održavati čistima
  • zabranjena je opskrba peradi vodom iz spremnika površinskih voda kojima imaju pristup divlje ptice
  • obvezno je osiguravanje i održavanje higijenskih uvjeta i biosigurnosnih mjera
 
Uz navedeno, radi sprječavanja unosa i širenja bolesti u uzgoje peradi, potrebno se pridržavati i drugih minimalnih biosigurnosnih mjera određenih Naredbom o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 1/23) koje uključuju:
 
  • provedbu dezinfekcije vozila i nastambi u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji
  • postavljanje dezbarijera za, osoblje i posjetitelje na ulazima u krug objekta
  • vođenje evidencija o svim vozilima i posjetiteljima koji ulaze u krug objekta
  • korištenje zaštitne obuće i odjeće, dezinfekcije ruku i obuće pri ulasku u objekt, čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu iz objekta.
 

PROPISI

 

DOSTUPNOST INFORMACIJA

 
Dodatni upiti vezani  uz influencu ptica mogu se dostaviti elektronskim putem na e-mail adresu veterinarstvo@mps.hr ili telefon: 01 6443 540.


Poveznice na programe nadziranja visokopatogene influence ptica u peradi i divljih ptica:
© 2012 Ministarstvo poljoprivrede.