Afrička svinjska kuga (ASK)

Lokacija lešine divlje svinje može se dojaviti nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji, lovoovlašteniku na čijem se lovištu lešina nalazi ili na email adresu: veterinarstvo@mps.hr, odnosno, na broj telefona 099/4392-507 na kojem je osigurano dežurstvo izvan radnog vremena.

S obzirom na važnost pretraživanja na ASK svake uginule divlje svinje, za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje koja rezultira pronalaskom i laboratorijskim pretraživanjem lešine, fizička osoba ima pravo na nagradu u iznosu od 100 kuna.

Afrička svinjska kuga (ASK) trenutno je bez presedana i glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio. Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja.
Od prve pojave ASK na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u njih 11 (Bugarska, Estonija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjaka, Slovačka i Italija). U Italiji je ASK prisutna od 1978., ali je isključivo specifična za područje Sardinije i nije povezana s izbijanjima u ostalim državama članicama.
Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuća situacija u Srbiji gdje se bolest pojavila 2019. godine u domaćih svinja, zatim 2020. u divljih svinja, da bi u 2021. godini ASK bila potvrđena i u divljih i domaćih svinja. Tijekom prva tri mjeseca 2021. godine prijavljeno je 17 zaraženih gospodarstva.
Tijekom 2020. godine u sustav prijave bolesti Europske komisije (ADNS) prijavljeno je 11027 slučajeva ASK u divljih svinja te 1240 pozitivnih gospodarstava od čega je čak 1053 pozitivnih gospodarstava u Rumunjskoj. Najviše pozitivnih divljih svinja potvrđeno je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Raste i broj pozitivnih divljih svinja u Njemačkoj te je tijekom prva tri mjeseca 2021. godine zabilježeno 522 slučaja.
ASK je potvrđena u divljih svinja na području Belgije i Češke, ali je uspješno iskorijenjena te se bolest nije proširila na veće područje niti u populaciju domaćih svinja. Model iskorjenjivanja u ove dvije države članice služi kao primjer dobre prakse koja daje nadu da se pravovremenom primjenom sveobuhvatnih mjera ASK može iskorijeniti za što je osim preventivnih mjera nužno i rano otkrivanje unosa ASK.
Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo zadomaće i divlje svinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.
Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.
Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.

Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr.
U slučaju usmrćivanja domaćih svinja, posjednici imaju pravo na naknadu štete isplaćenu iz sredstva državnog proračuna, pod uvjetom da su na gospodarstvu provedene sve propisane preventivne mjere.

Osim na području EU, ASK je proširena i na području Europe i Azije što je vidljivo na mapi:

Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole ASK u razdoblju od 2014. do 2020. godine iznosio je oko 174 mil. €.
Sredstva su isplaćivana za programe iskorjenjivanja i mjere sprječavanja u iznosu od 73.6 mil. € te u iznosu od 100.4 mil. € za hitne mjere.

Za 2021. godinu predviđeno je 14.5 mil. € za mjere iskorjenjivanja i sprječavanja ASK.
ASK do danas nije zabilježena na području Hrvatske, stoga su dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene na sprječavanje pojave i širenja ASK.
Tijekom 2018. godine osnovano je Stručno tijelo za ASK sastavljeno od veterinarskih i drugih stručnjaka te je provedena procjena rizika u odnosu na ASK. Stručno tijelo je predložilo Ministarstvu donošenje paketa mjera za sprječavanje pojave i širenja ASK te su u studenom 2018. godine donesene dvije naredbe: Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske i Naredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači. Od 2019. godine provodi se i Program nadziranja ASK koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom.
Mjere sprječavanja pojave ASK zasnovane su na visokoj razini biosigurnosti na gospodarstvima sa svinjama i u lovištima.
Kako bi se pravovremeno omogućilo poduzimanje svih potrebnih mjera sprječavanja pojave ASK, tijekom 2019. godine provedena je kategorizacija gospodarstava na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost te je do danas kategorizirano oko 71 000 gospodarstava.
Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu, na takvim gospodarstvima, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost, omogućena ponovna kategorizacija.
Za gospodarstva na kojima se svinje drže na otvorenom, Ministarstvo je osiguralo financijska sredstva za postavljanje dvostrukih ograda te je u razdoblju 2019. – 2020. godine isplaćeno 1,35 mil. kn za 119 posjednika svinja. Poticanje ove mjere nastavlja se i u 2021. godini.
Tijekom 2019. godine održane su brojne edukacije i radionice na temu ASK i biosigurnosti za lovce, veterinare, posjednike svinja i veterinarsku inspekciju, na kojima je sudjelovalo preko 1300 polaznika.
Tijekom 2020. godine održane su edukacije za posjednike svinja na malim gospodarstvima u svrhu unaprjeđenja biosigurnosnih mjera.
U okviru javne kampanje podizanja svijesti o ASK na sve relevantne adrese dostavljene su informativne brošure o ASK i biosigurnosti te plakati za prijevoznike, putnike, turiste i građane.
Od najvažnijih mjera izdvajamo sljedeće:

strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanja i prometu životinja
svi posjednici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je u potpunosti onemogućen svaki izravan i neizravan kontakt domaćih svinja s divljim životinjama
zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom
veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuju znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja
obavezno je testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja ASK
posjednici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.

Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj moraju biti kategorizirane u odnosu na biosigurnost (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i od strane osoblja, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, ograde, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl.).
U lovištima je potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere - dezinfekciju obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.
Glavni ciljevi mjera sprječavanja ASK u divljih svinja usmjereni su na upravljanje populacijom divljih svinja kako bi se smanjio rizik prijenosa na domaće svinje i spriječilo da bolest postane endemična u populaciji divljih svinja.
Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50% matičnog fonda. Posebno napominjemo, na području gdje se pojavi ASK smrtnost divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100%, pa se ovom Naredbom želi spriječiti takav katastrofalni događaj, umanjiti rizik i omogućiti opstanak populacije divljih svinja u Hrvatskoj.

Smanjenje populacije divljih svinja dokazano utječe na smanjenje rizika širenja virusa ASK unutar populacije divljih svinja. Time se izravno utječe upravo na održavanje populacije jer
ova mjera, ukoliko se provodi kontinuirao prema naputku struke, održava populaciju na broju kojim se sprječava nastanak šteta velikih razmjera te izumiranje životinja u pojedinim područjima. Prema iskustvima drugih zemalja, nakon provedbe takve mjere potrebno je dvije godine da se obnovi populacija te dosegne početno brojno stanje kakvo je bilo prije provedbe mjere..
Tvrdnju da navedene mjere koje se povode od 2018. godine daju rezultate, potkrepljuje činjenica da se Republika Hrvatska uspjela održati slobodnom od ove bolesti.
S obzirom da ASK nije nikada zabilježena na području Republike Hrvatske, strategija kontrole ASK usmjerena je na prevenciju te pasivno i aktivno nadziranje u domaćih i divljih svinja.
Potrebno je i nadalje održati istu razinu primjene mjera i svijesti o ovoj bolesti sve dok se rizik od mogućeg unošenja virus ASK ne smanji.
Zakonodavstvo i ostali akti koji reguliraju mjere u odnosu na sprječavanje pojave i širenja, mjere kontrole te nadziranje u svrhu ranog otkrivanja ASK: