Kampilobakterioza peradi

Kampilobakterioza predstavlja važan javnozdravstveni problem sa značajnim socio-ekonomskim posljedicama na gospodarstvo. Bolest u ljudi traje 5-10 dana, a karakterizirana je akutnom dijarejom, abdominalnom boli, vrućicom, mučninom, glavoboljom i boli u mišićima. Osobe slabijeg imuniteta često su dugotrajni kliconoše, karakterizirani recidivima bolesti s posljedičnom hospitalizacijom.
 
U Sažetom izvješću Europske unije o kretanjima i izvorima zoonoza, uzročnika zoonoza i bolesti koje se prenose hranom u 2015. (European Union summary report on trends and sources of zoonoses, zoonotic agents and food-borne outbreaks in 2015), koje su objavili Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), navedeno je da je kampilobakterioza s oko 230 000 prijavljenih slučajeva godišnje najčešća bolest koja se prenosi hranom kod ljudi u Uniji.
 
U Hrvatskoj se pojava humanih slučajeva kampilobakterioze počinje službeno pratiti 2009. godine te se, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, bilježi kontinuirani porast broja pozitivnih slučajeva. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u  2016. godini registrirano je1547 slučajeva kampilobakterioze ljudi što ovu bolest karakterizira najučestalijom zoonozom u našoj zemlji.
 
Provedene epidemiološke studije ukazuju na činjenicu da je kampilobakterioza bolest koja se najčešće prenosi hranom te da je upravo meso peradi najvažniji izvor bolesti za ljude.
 
Zbog porasta broja humanih slučajeva kampilobakterioze te izrade mjera i preporuka neophodnih za sprječavanje oboljenja ljudi, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane od 2009. godine provodi programe praćenja bakterija roda Campylobacter spp. u primarnoj proizvodnji i klaonicama kao i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u jatima tovnih pilića u Republici Hrvatskoj.
 
Bakterije roda Campylobacter spp. naseljavaju crijevni trakt peradi, a tijekom klaoničke obrade trupova može doći do njihove kontaminacije s fekalnim sadržajem. Jedan od osnovnih puteva infekcije ljudi upravo je križna-kontaminacija preko mesa peradi tijekom kuhinjske obrade.
 
Kontrola bakterija roda Campylobacter u mesu peradi dio je globalne strategije zaštite zdravlja ljudi. Procjenjuje se da je veliki broj jata tovnih pilića vrste Gallus gallus koloniziran bakterijama roda Campylobacter spp., a prevalencija u jatima značajno sezonski varira. Primjenom antimikrobnih sredstava ne postiže se 100%-tno izlječenje te stoga nekontrolirana primjena istih dodatno povećava stvaranje rezistencije mikroorganizama na dostupne antimikrobne pripravke.
 
 
PRAĆENJE BOLESTI U 2019. GODINI

© 2012 Ministarstvo poljoprivrede.