Newcastleska bolest peradi

Program kontrole infekcije virusom newcastleske bolesti u Republici Hrvatskoj

O bolesti

Newcastleska bolest peradi (atipična kuga peradi, NB) je vrlo kontagiozna virusna bolest od koje obolijevaju brojne vrste ptica i domaća perad bez obzira na dob. Klinički se bolest jako razlikuje od pojave do pojave. Zaraziti se mogu i druge domaće životinje (telad, ovce svinje), ali to nije od epizootiološkog značaja. Uzročnik NB je RNA virus iz porodice Paramyxoviridae.

Posljednji slučaj pojave NB u Republici Hrvatskoj zabilježen je tijekom 2011. godine, kada je bolest potvrđena kod golubova iz uzgoja.

Izvori infekcije

Bolesne ptice (domaća perad/kokoš, egzotične ptice, ptice selice)

Latentno/inaparentno inficirane ptice/kokoši i ptice u inkubaciji
Kontaminirani predmeti, kavezi, prostorije i prijevozna sredstva
Voda kontaminirana izmetom

Bolest se širi izravno ili posrednim dodirom s bolesnim ili inficiranim pticama. Prijenos je isključivo horizontalan, aerosolom virusa, različitim zaraznim materijalom (prašina, feces, perje, hrana, stelja, rasplodna jaja, oprema, posjetitelji, lešine uginulih životinja) te uvezenim psitacinama (često asimptomatski nosioci virusa NB)

Karakteristični znakovi bolesti

Klinički znakovi bolesti su veoma varijabilni, a ovise o soju virusa, vrsti inficirane ptice, dobi (mlađe ptice su osjetljivije), istodobnoj infekciji s drugim mikroorganizmima te imunološkom statusu jedinke. Klinički se bolest najčešće očituje u kokoši, purana i golubova.

Iznenadna uginuća kokoši, bez vidljivih kliničkih simptoma bolesti
Inapetenca, opća slabost, promjene na perju, cijanoza kreste i podbradnjaka, pad nesivosti
Dišni simptomi (kašljanje, krkljanje, ispružen vrat, prisutnost sluzi u kljunu, otežano disanje uz otvoren kljun)
Karakterističan proljev sivo-zelene boje
Živčani simptomi (jednostrana kljenut, povremeno trzanje, ataksija, tortikolis, pareza, paraliza nogu i krla)
Smrtnost varira, ali može iznositi i do 100%.

Liječenje i cijepljenje peradi

Cijepljenje protiv NB se provodi s cjepivom koje je odobrilo nadležno tijelo, a može se primjenjivati u profilaktičke svrhe ili kao nadopuna mjerama kontrole koje se provode pri pojavi bolesti. Nužno je rabiti korektno uskladištena kvalitetna cjepiva, te ih primijeniti s obzirom na epizootiološku situaciju na određenom području.

Program nadziranja NB u Republici Hrvatskoj

Za potpunu kontrolu bolesti potrebno je tijekom cijeloga tehnološkog života jata provjeravati imunost serološkim probama (IH), zadovoljavajući titar je 1:40 ili viši u 90% pretraženih životinja. Kontrola imunosti provodi se najmanje tri tjedna nakon provedenog cijepljenja, dok je prije provedbe kontrole imunosti potrebno provjeriti datum cijepljenja.

Mjere sprječavanja pojave NB

Za efikasnu kontrolu bolesti uz cijepljenje potrebno je provesti iduće postupke :

Poštivanje načela uzgoja all in-all out
Razmak između peradnjaka mora biti najmanje 50 metara
Provjera imunosti nakon cijepljenja
Higijenskim mjerama spriječiti unos bolesti u uzgoj
Spriječiti svaki dodir s mogućim izvorima infekcije
Osoblje treba nositi zaštitnu obuću i odjeću
Zabraniti ulaz neovlaštenim osobama na farme
Na svim ulazima postaviti dezinfekcijske barijere
Pojedine kategorije peradi držati odvojeno
U klaonicama peradi neškodljivo uklanjati lešine i sav kontaminirani materijal

Što bi značila pojava NB u Republiku Hrvatsku

NB bolest je vrlo važan gospodarski problem, prije svega zbog visokog mortaliteta, koji u akutnim slučajevima može biti 100 % , a u kroničnim oko 60%.
Javili bi se veliki gubitci u intenzivnoj peradarskoj proizvodnji ponajviše zbog lošije kvalitete proizvoda od peradi (loša kvaliteta jaja, često su neoplođena i loše valivosti), te povećanih troškova iskorjenjivanja i kontrole bolesti u proizvodnji.

Prijeti li NB zdravlju ljudi

Pojavljuju se infekcije virusom NB u ljudi koji rade u peradarstvima, klaonicama peradi ili u proizvodnji
Može se očituje znakovima konjunktivitisa ili blage prehlade
Nije dokazan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka

Suzbijanje NB u slučaju pojave u Republici Hrvatskoj

Sumnja na prisutnost NB mora se obvezno i odmah prijaviti Upravi za veterinarstvo i sigurnsot hrane.

Pravna osnova